Kompanija

Željeznice Republike Srpske (ŽRS) osnovane su 1992. godine sa sjedištem u Banjaluci, a od 1996. godine sjedište kompanije je u Doboju, gradu koji je bio drugi po veličini željeznički čvor na prostoru nekadašnje Jugoslavije.

Putnički saobraćaj

Željeznice Republike Srpske učestvuju u unutrašnjem, međuentitetskom i međunarodnom saobraćaju. Željeznički saobraćaj spada u najbezbjednije i ekološki najprihvatljivije vidove prevoza.

Teretni saobraćaj

Sektor za željezničko-komercijalne poslove ŽRS a.d. Doboj se bavi prodajom usluga, prevoz roba. Prodaja usluga se vrši sklapanjem Ugovora o prevozu stvari sa korisnicima prevoza u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju.

Pad prevoza robe i nemogućnost uticaja na fiksne troškove koji imaju značajan udio u ukupnim troškovima rezultirali su povećanim gubitkom ŽRS na kraju trećeg kvartala. 

Prihod manji za 15 odsto, rashodi manji za pet odsto i gubitak veći za pet miliona konvertibilnih maraka u odnosu na isti period lani, podaci su koje je Uprava predočila novinarima na konferenciji koja je danas održana u Doboju.

U prvih devet mjeseci ove godine ostvaren je prihod od 49.575.556 KM i rashod od 61.518.890 KM, pa je iskazani gubitak 11.943.334 konvertibilnih maraka.

Smanjen obim privrednih aktivnosti tradicionalnih korisnika željezničkih usluga, prvenstveno Arcelor Mitala, izazvanog poremećajima na svjetskom tržištu čelika, osnovni je razlog manjeg prihoda u prvih devet mjeseci ove godine za 15 odsto od ostvarenog u istom periodu lani.

- U januaru nismo imali uopšte prevoza rude što se odrazilo na poslovanje. U trećem kvartalu Mital je potpisao aneks ugovora kojim ćemo do kraja godine dodatno prevesti još 650.000 tona željezne rude iz rudnika Omarska za Zenicu što će svakako popraviti stanje poslovanja. Ovaj kvartal, u odnosu na prethodna dva, može se reći da je na nivou istog kvartala prošle godine, što se tiče prihoda, tako da malo popravljamo stanje ali svakako nećemo moći anulirati gubitke i nedostatak roba koje smo imali u prvih šest meseci – rekao je generalni direktor Dragan Savanović.

Kao razlog za disproporciju prihoda i gubitka naveo je veliku zastupljenost fiksnih troškova u poslovanju na koje ŽRS ne mogu uticati. Varijabilne komponente se odnose na potrošnju energije i trošak radne snage, odnosno broj radnika koji je za 79 manji nego prethodne godine i to je ono na šta se moglo uticati.

Iako je prosječna neto plata u Željeznicama 645 KM ispod republičkog prosjeka koji iznosi 836 KM, za 20 KM je veća od prosječne neto plate u grani saobraćaja.

Govoreći o procesu restrukturiranja, koji je započet prošle godine i u koji su uključeni Vlada RS  i Svjetska banka, Savanović je naveo da je to sveobuhvatan zahvat koji podrazumijeva restrukturiranje obaveza i dugova, reorganizaciju preduzeća koju će pratiti i nova sistematizacija sa manjim brojem zaposlenih. Od trenutno zaposlenih 3.129, shodno privrednim aktivnostima postoji potreba za 2.833 izvršioca, ali će se taj broj smanjivati u zavisnosti od modernizacije željeznice.

Za zbrinjavanje radnika za čijim angažovanjem neće biti potrebe nakon reorganizacije i usvajanja nove sistematizacije po predviđenim procedurama, Savanović je naveo nekoliko mogućnosti. Dobar dio bi mogao biti penzionisan ukoliko se Zakon o PIO uskladi sa Zakonom o radu i omogući radnicima sa beneficiranim radnim stažom odlazak u penziju sa navršenim godinama staža bez obzira na godine starosti. On je istakao i da u ŽRS ima 495 invalida rada i rata, čiji status bi trebalo riješiti kroz zaštitne radionice ili na drugi legalan način, jer te troškove nijedno privredno društvo nije u stanju da snosi. Kao druge mjere naveo je mogućnost prekvalifikacije za potrebna radna mjesta, te otpremnine.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o prijedlogu Svjetske banke koji se odnosi na ukidanje putničkog saobraćaja, Savanović je naveo da je to predloženo na osnovu ekonomskih analiza o kome će se, kao i ostalim pitanjima vezanim za restrukturiranje, razgovarati na sastanku sa Vladom RS i Svjetskom bankom, krajem novembra.